Kvatrologija Martina Grgurovca

Čudesnu sagu o „milom ataru“ u kojem se i „radilo i imalo“ prenio je u suvremenu hrvatsku književnost Martin Grgurovac, čije je nadahnuto narativno umijeće spasilo od zaborava kulturu osebujne šokačke tradicije. Memoarsko-fantastična kazivanja otkrivaju nam dinamičan, stvaralački osmišljen svijet autentičnih korijena, što domoljubno promiču svoj specifičan nukleus. Koji su bili kadri umrijeti za „čast i Domovinu slavnu.“

Tako je Martin Grgurovac, pripovjedač po vokaciji, te vrstan i uspješan izdavač, objavio četiri knjige posvećene Trbušančanima: Trbušančani I. (2014), Trbušančani II. (2016), Trbušančani III. iliti Bit će skoro Propast svijeta (2019) i Trbušančani IV. Republika (2023). Kako je zapisano: „Trbušanci su se naselili u mitskom, pitomom i Bogom danom arkadijskom poluotoku“, još u „predturskim vremenima“.

„Tu su živjeli i još žive ljudi raznih fela i sudbina, divni, pošteni i radišni, osebujnih identitetnih kodova, lijepi su i zdravi samo oni koji su debeli, lijepih osobina, zaobljenih i punačkih trbuha. / Mršavi su ovdje nadrljali, / kako je nekoć lijepo bilo, više tako nije! Sada su Trbušanci dolina suza, a ne tako davno bili su skoro pa i centar svijeta.“ (Trbušančani IV. Republika).

Izd. Privlačića, Vinkovci 2023.

Tako su u protjecanju vremena zabilježena kronološki usmjerena događanja u „milom ataru“ koja je autor Martin Grgurovac osmislio autobiografskim zapisima, kreativno naglašavajući dinamiku specifičnih likova. Oni su „alfa i omega“ nadahnutih fabuliranja u kojima se ponosito kreću i suprotstavljaju uniformiranom svijetu autentični, uvjerljivi mentaliteti. Potpomognuti živim šokačkim kazivanjem i kreativnim nijansama autentičnoga govora u kojem se Trbušančani životvorno kreću pred najavljenom propašću svijeta. Autorovi romansijerski podvizi pretvaraju glavnog aktera Žavu u visokog izaslanika sv. Petra, da bi se ponovno „vratio“ na Zemlju te uz Đuricu koji sanja Republiku, uspostavio vlast u korist zajednice.

Ova nadahnuta kronika sjećanja na Trbušančane, kad su Trbušanci bili „centar svijeta“, osmišljena je anegdotama, živahnim epizodama, fantazmagoričnim opsjenama, u vrzinom kolu političkih zbivanja i ekonomskih teškoća.

Na tom nevelikom arkadijskom životnom prostoru Trbušančana zbivao se svjetski metež, ratovi, tranzicije i emigracije. Riječju: sudbinska „dolina suza ili varoši za plakanje“, a Martin Grgurovac znao je tu tjeskobu oduhoviti ironijskim odmakom, dobrodošlim humorom i satirom:

„Meni su knjige samo nadopuna vlastitim životnim spoznajama. I sada bi čito po cili dan, al reko sad mi je mozak najdefektniji organ. On me nekad vodio cestama kojima je prije mene ritko ko išo. Koliko god razmišljo, njegovu prirodu i način funkcioniranja, nikad nisam dokučio. Moji driveri su ostali na nivou početnih računala, priprosti i loše izvedbe. Sve se danas može zaminiti, samo mozak ne može.“ (Trbušančani IV. Republika)

Posebnost ove kvatrologije o Trbušančanima koje je autor „znao i s kojima je živio“, stvaralački su, dinamični dijalozi, promicanje šokačkoga govora, osebujni izričaji i duhovita zavičajna ikavica.

Knjigu Trbušančani IV. Republika uredio je, uz popratni tekst, Tomislav Žigmanov. O Trbušančanima IV. Martina Grgurovca pisao je i Josip Užarević.